TEOL logo
 
Pretraživanje prezentacije         Kliknite za verziju na Srpskom jeziku (cirilica)      
Na pravoj ste adresi
Naslovna strana Najnovije vijesti i izjave za štampu Nase usluge Podrška Informacije o kompaniji Kako nas kontaktirati
my.teol.net - Administracija naloga
 Naslovna  Vijesti  Arhiva  decembar 2007  Na torti Interne...

Arhiva
oktobar 2005
septembar 2008
avgust 2008
jul 2008
jun 2008.
maj 2008.
april 2008.
mart 2008.
februar 2008.
decembar 2007
novembar 2007
oktobar 2007.
septembar 2007.
avgust 2007.
jul 2007.
jun 2007.
maj 2007.
april 2007.
mart 2007.
februar 2007.
januar 2007.
decembar 2006.
novembar 2006.
oktobar 2006
septembar 2006.
avgust 2006.
januar-jul 2006.
decembar 2005
novembar 2005.
oktobar 2005.
septembar 2005.
avgust 2005.
juli 2005.
juni 2005.
maj 2005.
april 2005.
mart 2005.
februar 2005.
januar 2005.
decembar 2004.
novembar 2004.
oktobar 2004.
septembar 2004.
avgust 2004.
jul 2004.
jun 2004.
maj 2004.
april 2004.
mart 2004.
februar 2004.
januar 2004.
decembar 2003.
septembar 2003.
avgust 2003.
jul 2003. god.
maj 2003. god.
septembar 2002 - februar 2003. god.
decembar 2008
Saopštenje za medije
Upozorenjа korisnicima

Na torti Interneta 30 svećica

25. decembar 2007. god

Za dve godine „mreža svih mreža” biće preopterećena, naročito na mestima pristupa jer samo u ovoj godini korisnici će nagomilati 1.100 milijardi gigabajta podataka!

Pre nešto više od tri decenije (22. novembar 1977) u preteču Interneta povezale su se prve tri mreže - ARPAnet, paketska radijska mreža i SATNET (Atlantic Packet Satellite Network). U mislima ste i sami mogli, čak i da niste povezani, da ugasite svih 30 rođendanskih svećica. Računarske mreže postojale su i ranije, a tada je prvi put pokušano da se povežu u raznorodno (heterogeno) kolo (sistem), bez obzira koju vrstu prenosa upražnjavaju. Internet od tada radi neprekidno, uz izuzetak 1983. godine, kada je je isključen zbog prelaska na novit protokol TCP/IP (do tada se koristio NCP). Izvorne adrese bile su 32-bitne, iako se za identifikaciju mreža koristio samo prvi bajt. Predviđalo se da će 256 mreža biti dovoljno za sve moguće potrebe.

Poseta Internetu iz dana u dan raste. U SAD, čak, četiri petine odraslih ljudi redovno provodi vreme na „mreži svih mreža”, kako je slikovito nazivaju, pokazuju zaključci istraživanja kompanije „Haris interektiv”, sprovedenog na uzorku od 2.000 Amerikanaca. Internet posećuje 79 odsto žitelja provodeći, u proseku, 11 sati sedmično. Brojke pokazuju da svake godine u ovoj zemlji ima sve više korisnika. Pre sedam bilo ih je 57 posto, a lane za 20 više. Posećenost raste i u Evropi. Prema podacima kompanije „Komskor”, broj korisnika Interneta najbrže raste u Rusiji - za samo godinu dana povećao se za 23 odsto, na 14,6 miliona. Slede Španija s 14,5 miliona (rast od 18 posto), i Irska s rastom od 16 procenata (1,5 miliona).

Svetska računarska mreža je ispred televizije, ako se posmatraju mlađi naraštaji. Na osnovu najnovijeg istraživanju „Juropijen interektiv advertajzing asosiejšn”, 82 odsto mladih na Starom kontinentu od 16 do 24 godine koristi Internet pet do sedam dana u sedmici, a televiziju redovno gleda 77 posto, što je pet postotataka manje nego lane.

Uprkos tome, Internet nije rezervisan samo za mlade, jer se za 12 posto povećao i broj takozvanih „srebrnih surfera”, kako zovu Evropljane starije od 55 godina. Broj ljudi koji putem „mreže svih mreža” gledaju TV, filmove i video, u jednoj godini povećao se za, čak, 150 proceneta! Više od 80 posto korisnika ne bi znalo da živi, kako su se izjasnili, bez pretraživanja Interneta. U ispitivanju je, pored ostalog, zaključeno da se 42 odsto mladih posetilaca, barem, jednom mesečno uključi na internetske stranice povezane u tzv. društvene mreže.

Ali, iskrsava i naličje ubrzanog uvećanja broja korisnika. Stručnjaci upozoravaju da bi kućna i poslovna upotreba Interneta mogla već za dve godine da izazove preopterećenje, a to znači češće isključenje, ukoliko ponuđači mrežnih usluga osetno ne povećaju najavljena ulaganja. Brz rast novih video i drugih sadržaja mogao bi već 2010. da preoptereti Internet, ako se ne uloži oko 137 miliona dolara u nove propusne opsege i puteve, što je dvostruko više od predviđenih investicionih planova.

Istraživači kompanije „Nemertis riserč grup” smatraju da će propusna moć optičkih mreža, usmerivača (ruteri) i skretnica (svičevi) biti dovoljna za gotovo sve moguće korisničke potrebe, ali će se nevolja pojaviti na mestima pristupa. Samo u ovoj godini posetioci će nagomilati 161 eksabajta novih podataka (jedan eksabajt je oko 1.100 milijardi gigabajta).

Izvor: Politika